Vlatka Vukelić je iz Siska pa se posebno zainteresirala za 22. lipnja 1941. godine, koji se u Hrvatskoj naziva ‘Danom antifašističke borbe’

Tek nakon što je Njemačka napala SSSR, oni se povlače u vrbike u okolici Siska. Nema govora o tome da su uopće išli prema šumi Brezovica. Oni su se, zapravo, povukli prema Žabnu, a to je jedno selo prema Zagrebu, gdje je domaće stanovništvo bilo bogatije, pa su znali da će kod njih lakše doći do hrane… Oni tamo odlaze kako bi čekali informaciju iz Moskve, što činiti dalje, a dokumenti govore o tome kako su se skrivali po vrbicima i domaćim ljudima krali kokoši!

Jugoslavenski komunizam “Nije to bio nikakav ‘socijalizam s ljudskim licem’ ili ‘po mjeri čovjeka’, to je bio totalitarni sustav i dok mi kao civilizirani pripadnici europskih naroda ne budemo svjesni te činjenice, osjećat ćemo se kao u nekom kolektivnom bunilu ili kao da patimo od stockholmskog sindroma.”

Narod.hr, 17. lipnja 2021.

Potres i stradanja

Tri puta: Turci, nepprijatelji, potresi

I.

Prema stanju od 18. siječnja 17 je srušenih i teško štećenih crkava (crvena oznaka), 14 je veoma oštećeni crkaca (žuta onaka), a sedam je delomično oštećenih crkava. Crvenu oznaku nosi i sedam župnih kuća i samostana, a žutu njih šest. Srušene ili oštećene i 24 kapele. Ukupno 76 objakata.
Glas Koncila broj 6, 31. siječnja 2021.

II.

U Domovinskom ratu je agresor porušio 24 župne crkve te osamdesetak kapela. Razru­šeni su bili i župni stanovi, po­moćni pastoralni objekti, samo­stani... To je bila stravična slika. To je jednostavno bila pustoš. (biskup Košić)

Istinski biskup

I.

. Ne zanima nas ono što donosi štetu našemu stadu, ali zato svaki svaki dan moramo kontrolirati svoje izdatke. Primjerice, sa svojim suradnicima razgovaramo o cijenama potrepština, a skoro nikad ne razgovaramo sa svojim svećenicima o grijesima ljudi. I samo mala pomisao da nešto ne bi bilo dobro s novcima, u nama izaziva bijes, uznemirenost, strahove i muke. Ah, koliko bi trebalo biti lakše podnositi gubitak stvari negoli gubitak duša!

Bartolomej, biskup iz Brage (1514.-1580.) iz Communio, br,134.

.II.

Od svih pastirskih obveza vizitacija u biskupiji zauzima središnje mjesto. Vizitacija je poput duše biskupske službe. Pastirska se služba vizitacijom širi na sve župe, obuhvaća sve ovce, njihov napredak i njihovo blagostanje. Istinski biskup u vizitaciji je sličan suncu koje obasjava zemlju. U vizitaciji treba izvršavati tri hijerarhijska čina: čistiti, prosvjetljivati i usavršavati.
Bartolomej, biskup iz Brage (1514.-1580.) iz Communio, br,134.

III.

Najvažniji su pak sljedeći savjeti:

Prvo, biskup treba biti slobodan od navezanosti na stvorene stvari. Tjeraj iz sebe sve takve sklonosti i tada te brige ne će ugušiti. Nemoj ljubiti ništa i ne želi ništa osim Boga i zbog Boga, i brige te ne će mučiti niti udaljiti od Boga.

Drugo, s puno povjerenja baci svoju misao na Boga. Učini to kao Suzana koja je i u neposrednoj opasnosti od smrti imala povjerenje u Boga. Pouzdan je Bog pomagač onima koji se iskreno uzdaju u njegovu zaštitu!
Bartolomej, biskup iz Brage (1514.-1580.) iz Communio, br,134.

1. 
   
   Bacili su te u more, našao si se u duhovnoj opasnosti! Jao tebi ako se počneš radovati biskupskoj stolici i polagano počneš gubiti strah. A ti pak trebaš bez prestanka moliti: 'Užeta smrti sapeše, stegoše me zamke podzemlja' (Ps 116, 3) Do kraja života, do smrti, moraš činiti ono što se mora činiti, moraš prolaziti kroz mnoge poteškoće, u uzdisajima i žalostima, uvijek misliti na to da te je Gospodin bacio u užasan zatvor! Nije te smjestio na neko mirno, ugodno mje­sto! Moraš misliti na to da te je Gospodin podigao kako bi te spopao i strah i drhtanje, jer si na tom mjestu izložen i oluji i nevremenu.

(Ili, još.) Sjeti se da je biskup postavljen na visok svijećnjak, da svojom velikodušnošću u riječima i djelima posvuda svijetli, ali i da se poput voska topi radom i mukama. Jao onomu koji na tako visokom položaju ne šalje zrake, nego se samo dimi, dimi se od mlitavosti, površnosti, taštine, napuhanosti i mekušastoga života.
Bartolomej, biskup iz Brage (1514.-1580.) iz Communio, br,134.

Vox populi

Možda neki misle dases takvima, osim ri­tualnim kanibalizmom, još razračunavamo egzekucijama po kratkom postupku, bacaju­ći njihova beživotna te nacionalizmom i ka­pitalizmom unakažena tijela u fojbe. Kao što su to, recimo, radili i komunisti, a još više, ne­mjerljivo više, fašisti i nacisti, najveći zlotvori u povijesti ljudskog rodaRobert Frank,
Glas Istre, 39, rujna 2020, str. 6

                                                      *****

Pola stoljeća manipuliralo se Jasenovcem i njegovim žrtvama. Pravdi NITKO od glavnih odgovornih nije priveden. NITKO.

Razlog tome je jednostavan: nije komunistička vlast htjela da se zna koliko je tamo ljudi ubijeno. Ne bi im stvarna brojka odgovarala. …

Više su komunisti ubili ljudi u četiri tjedna (druga polovica svibnja i prva polovica lipnja 1945.), nego ustaše u četiri godine. Više. Puno više.

Miki Bratanić, Narod.hr